Promovisan Zbornik radova "Tehnološke inovacije-generator privrednog razvoja" |
nedelja, 03 februar 2013 19:20 | |||
U Privrednoj komori Republike Srpske, 29. januara 2013. godine promovisan je Zbornik radova naučno-stručnog skupa "Tehnološke inovacije-generator privrednog razvoja".
Inovacija kao generator privrednog razvoja može povećati konkurentost domaće privrede, jer je prošlo vrijeme kada je konkurentnost predstavljala jeftina radna snaga, izjavio je direktor sektora granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Pero Ćorić. On je, prilikom predstavljanja zbornika radova sa naučnog skupa "Tehnološke inovacije-generator privrednog razvoja", rekao da se održavanjem tog skupa, pa promocijom zbornika radova, nastoji animirati naučna zajednica i privredni subjekti da konkurentnost povećaju korištenjem i primjenom inovacija. I - NAUČNI RADOVI
ORIGINALNI NAUČNI RADOVI
PRETHODNA SAOPŠTENjA
II – STRUČNI RADOVI
III – PRILOZI
PREDGOVOR U organizaciji Privredne komore RS i Saveza inovatora RS održan je 12. novembra 2012. godine u Banjoj Luci naučno-stručni skup "Tehnološke inovacije generator privrednog razvoja". Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke i tehnologije RS i Ministarstva civilnih poslova BiH. Skupu je prisustvovalo ukupno 54 učesnika i gostiju. Od prijavljenih 39, autori su prezentovali 23 naučno-stručna rada. U Zborniku je predstavljeno 36 radova od 68 autora, a ostali radovi nisu bili u potrebnoj radnoj formi pripremljeni za Zbornik. Zbornik ima naučno-stručni karakter, a radovi su kategorisani po sljedećem: 1. Naučni radovi : 17 1.1. Originalni: 4 1.2. Prethodna saopštenja: 4 1.3. Pregledni radovi: 9 2. Stručni radovi: 10 3. Prilozi: 9 Radovi su izloženi prema kategorizaciji i abecednom redu. Prikazani radovi su najnovija saznanja i rješenja iz oblasti: primjene tehnoloških inovacija (mašinstvo, elektronika, informatika, poljoprivreda, građevinarstvo i dr. ), ekonomije, ekologije, obrazovanja i dr. Zbornik sadrži veoma koristan materijal, neophodan za obogaćivanje saznanja iz problematike stvaranja, primjene i korišćenja tehnoloških inovacija, te njihovog uticaja na privredni i društveni razvoj. Skup je, prigodnom besjedom otvorio predstavnk Ministarstva nauke i tehnologije Čedomir Oljača, dipl. inž. Skupu su se obratili pozdravnim govorima: Dr Danica Mićanović, predstavnik Privredne komore Srbije, Prof. Dr Slobodan Popov CNTI, Novi Sad, a u ime organizatora Pero Ćorić, dipl. inž. Radovi predstavljeni u Zborniku su recenzisani i redakcijski uređeni, ali, za iznesene podatke, njihovu originalnost i vjerodostojnost, odgovornost snose autori. REDAKCIONI ODBOR
UVOD Svi oblici inovacija, a posebno tehnološke inovacije su postale nesporno generator privrednog i društvenog razvoja. U analizama međunarodnih finansijskih i razvojnih institucija (Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, MMF, UNDP i druge) zemlje se dijele prema stepenu razvijenosti u tri kategorije: a) nerazvijene zemlje koje se u svom razvoju pretežno oslanjaju na eksploataciju prirodnih resursa; b) zemlje u razvoju koje se sve pretežno oslanjaju na industrijsku preradu resursa i v) razvijene zemlje čiji se razvoj zasniva na primjeni inovacija zasnovanih na znanju i novim tehnologijama. BiH još uvijek spada u prvu grupu - zemalja čija se privreda zasniva na eksploataciji prirodnih resursa. Sasvim je jasno da BiH neće moći izaći iz nerazvijenosti i siromaštva ukoliko se u svom razvoju ne osloni na inovacije i počne da ih sistematično primjenjuje u svim društvenim i privrednim oblastima. Međutim, još uvijk smo daleko od takve prakse. Često se uloga inovatora i inovacija u društvenom i privrednom razvoju neopravdano potcjenjuju. Još uvijek se pogrešno tj. preusko tumači i sam pojam inovacija. Naime savremene inovacije nisu samo tenološke i ne primjenjuju se samo u industriji. One imaju daleko širi značaj koji precizno definiše savremena literatura. Savremena nauka inovacije definiše kao specifično oruđe preduzetnika, sredstvo pomoću kojeg oni koriste promjenu kao mogućnost za izvršenje različitih društveno korisnih aktivnosti. Naučna analiza inovacija i efekata njihove primjene predstavlja novu naučnu disciplinu koju treba stalno učiti i primjenjivati. Konkretnije rečeno inovacija predstavlja radnju koja obrađuje resurse novim kapacitetima za stvaranje bogatstva.Na taj način inovacija, ustvari kreira resurs. Zato jedan od najplodnijih savremenih teoretičara i praktičara inovacija i preduzetništva-Piter Druker „ ne postoji takva stvar u svijetu kao što je resurs. Sve dok čovjek ne pronađe upotrebnu vrijednost nečega u prirodi i to nešto ne obdari ekonomskom vrijednošću to nije resurs“. Međutim, ne treba zaboraviti da tehnološke inovacije imaju prioritetno mjesto i predstavljaju „sine qua non“ (uslov bez koga se ne može) u modernom privrednom i društvenom razvoju. Tehnološke inovacije su generator razvoja,ali zahtjevaju i posebne institucionalne i infrastrukturne uslove jer se značajniji dobici u pogledu konkurentnosti ostvaruju unapređenjem institucija, zatim izgradnjom infrastrukture, smanjenjem makroekonomske nestabilnosti , poboljšanjem ljudskog kapitala i drugo. Inovacija je posebno važna za ekonomije gdje postoji kritički nivo znanja i time mogućnost integrisanja i prilagođavanje egzogenih tehnologija u procesu proizvodnje robe i usluga, čime se poboljšava njihova produktivnost usvajanjem postojećih tehnologija. Da bi se iskoristila odnosna inovativnost, potrebno je da se u zemljama koje žele ubrzani razvoj radi na na inoviranju industrijskog dizajna, kvaliteta proizvoda, servisu i drugim komponentama konkurentnosti proizvoda i usluga. Potrebno je pripremiti okruženje koje je pogodno za inovativne aktivnosti uz podršku javnog i privatnog sektora u privredi,nauci,obrazovanju i grugom. Konkretno, to znači dovoljno ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno u sektoru visokih tehnologija. Time se podrazumjevaju prisustvo visokog kvaliteta naučno-istraživačkih institucija, velika saradnja u istraživanju između univerziteta i industrije, kao i zaštita intelektualne svojine. U ovo vrijeme krize izuzetno je važno da se shvati uloga inovativativnih znanja i da se zemlja odupre pritiscima da se štedi na ulaganjima u nauku i obrazovanje.Smanjenje sredstava za nauku i obrazovanje je kontraproduktivno,posebno u vrijeme krize kada nauka i nova znanja mogu najviše doprinijeti izlasku iz krize i siromaštva.Nadamo se da će takvoj pozitivnoj promjeni društvene svijesti i političke volje doprinijeti i radovi u ovom Zborniku. Za Redakcioni odbor
Prof dr Nikola Vukmirović
|